Quinoa je stigla na tržište. Otkako je danas uspostavljen trend zdravih i vegetarijanskih prehrambenih navika, kvinoja se pozicionirala s jednakom važnošću kao i riža. Danas ćemo vam reći što je to zapravo, koja su svojstva i dobrobiti njegove konzumacije, kao i na koji način je najbolje jesti.
Što je kvinoja?
Kvinoja je pseudožitarica, a ime je dobila po svom sastavu sličnom žitaricama i načinu ishrane. Sjemenka potječe iz Anda, a poznata je po tome što pruža veliku količinu biljnih proteina (veću od bilo koje žitarice).
Iako je nedavno stigao do nas, nekoliko je godina bio glavna namirnica u prehrani stanovnika Anda, uz grah, rajčice i kukuruz. Zbog naredbe europskih kolonizatora ova je pseudožitarica stoljećima bila zaboravljena zbog navodne povezanosti s praznovjerjima, zbog kojih nije pružala zdravstvene prednosti. Zahvaljujući znanosti, danas znamo za njegove izvrsne kvalitete i velike urode.
Genetski je srodna konvencionalnim hortikulturnim biljkama (špinat i blitva); iako po svom kemijskom i nutritivnom sastavu ima veću vezu sa žitaricama.
Prednosti njegove konzumacije
Kao što smo već rekli, kvinoja ima svojstva s kojima se nijedna druga žitarica ne može mjeriti. To je sjeme koje sadrži 9 esencijalnih aminokiselina za proces sinteze proteina. Često se događa da povrće i žitarice nemaju kompletne proteine, pa se vegan mora igrati s kombinacijom raznih namirnica dok ih ne unese sve. Obično nedostaje lizin, esencijalna aminokiselina, a kvinoja je ima.
Što se tiče doprinosa vitamina i minerala, prisutnost u B vitamini (osobito tiamin, riboflavin, tokoferoli i askorbinska kiselina). Osim toga, doprinosi fosfor, željezo, kalij, magnezij, kalcij i elemente u tragovima. Bitan je i njegov sadržaj fibra, dostižući koncentraciju od 15% na 100 grama.
Među njegovim kvalitetama koje treba istaknuti smatramo da je to hrana pogodna za vegani i celijakičari, osim što se može konzumirati u uravnoteženoj i zdravoj prehrani. Osigurava ugljikohidrate s niskim glikemijskim indeksom, djeluje antioksidativno (zahvaljujući flavonoidima), poboljšava metabolizam (zahvaljujući vitaminu B) i štiti nas od kardiovaskularnih bolesti.
Izrazito ga je preporučljivo konzumirati u dijetama za mršavljenje jer će njegova zasitna moć smanjiti želju za jelom.
Kako jesti kvinoju?
S modom za pravu hranu i paleo dijetama, ljudi nastoje jesti što prirodniju prehranu. Srećom, kvinoja se može jesti uz svaki obrok, pa čak i doručak. Prilično je svestran. Morat ćete samo oprati sjemenke kako biste uklonili ovojnicu koja im daje gorak okus.
Možete ga pronaći sirovog, prethodno kuhanog ili smrznutog. U slučaju da želite sami kuhati, morate ponijeti omjer vode i sjemenki 3:1. Kuhajte na laganoj vatri 15-20 minuta dok zrno ne postane prozirno i dvostruko gušće. Procijedite ga kroz cjedilo da uklonite višak vode i koristite za bilo koji recept.
Recepti koje ćete pronaći na našim stranicama
Salata od bundeve i špinata s kvinojom
Burger od kvinoje, brokule i lososa